LPG je na domaćim cestama odavno poznat, CNG još traži širu primjenu, a ponuda automobila već uključuje i kombinaciju plina s električnim pogonom. Iza zajedničkog naziva „autoplin“ kriju se različita goriva, drugačiji sistemi i nekoliko ograničenja koja treba poznavati prije kupovine.
Kada se u Bosni i Hercegovini kaže da automobil vozi „na plin“, najčešće se misli na LPG, odnosno propan-butan. CNG, poznat i kao metan, mnogo je rjeđi. Razlika postaje očigledna već pri prvom točenju: automobil s oznakom CNG ne može se napuniti na LPG aparatu.
Za vlasnika vozila to nije samo pitanje drugačijeg priključka. Od izbora goriva zavise dostupnost punionica, prostor koji zauzimaju rezervoari, troškovi održavanja i mogućnost nastavka putovanja kada plina ponestane.
LPG i CNG nisu isto gorivo
LPG je ukapljeni naftni plin, pretežno mješavina propana i butana. U automobilskom rezervoaru čuva se u tečnom stanju pod pritiskom. CNG je komprimirani prirodni plin, čiji je glavni sastojak metan. On ostaje u plinovitom stanju i skladišti se pod znatno višim pritiskom, uobičajeno oko 200 bara. Zbog toga ova goriva zahtijevaju različite spremnike, ventile, instalacije i opremu za punjenje.
OsobinaLPGCNGOsnovni sastavPropan i butanPretežno metanStanje u rezervoaruTečnoKomprimirani plinUobičajena prodajna jedinica u BiHLitarKilogramPunjenjeLPG aparatPosebna CNG punionicaDostupnost u BiHRazgranatija mrežaOgraničen broj lokacija
Ni cijene istaknute na pumpama ne mogu se neposredno porediti. Kilogram CNG-a i litar LPG-a ne predstavljaju istu količinu energije. Za vozača je korisniji podatak koliko određeni automobil potroši novca na 100 kilometara.
Koliko vozila u BiH koristi plin?
Prema BIHAMK-ovim podacima za 2025. godinu, u kategoriji benzin/LPG registrovano je 31.237 vozila, a u kategoriji benzin/CNG 268 vozila. Zasebno su evidentirana 222 vozila na CNG i 21 na LPG, uz manje brojeve u drugim kombinacijama pogona.
Pri čitanju ovih podataka treba obratiti pažnju na kategorije. Broj od 21 vozila u rubrici „LPG“ ne predstavlja ukupan broj automobila koji koriste autoplin. Velika većina evidentirana je u kategoriji benzin/LPG, jer raspolaže s oba sistema za gorivo.
LPG je, dakle, među plinskim gorivima daleko zastupljeniji. Ipak, domaći vozni park ostaje pretežno dizelski: dizel je tokom 2025. činio približno 74 posto svih registrovanih vozila.
LPG je dostupniji, CNG zahtijeva planiranje
Praktična prednost LPG-a vidi se na cestama. Prodaje se na brojnim benzinskim stanicama širom BiH, pa vlasnik uglavnom ne mora posebno prilagođavati putovanje zbog točenja goriva. Javne mape i imenici potvrđuju znatno širu geografsku dostupnost LPG-a.
CNG ima skromniju infrastrukturu. Sarajevogas raspolaže punionicom u Butilama, dok je Centrotrans u februaru 2025. otvorio punionicu u svojoj sarajevskoj autobazi. Nestro na svojoj stranici navodi i lokacije u Brodu, Banjoj Luci i Mostaru. Prije odlaska potrebno je provjeriti radno vrijeme, dostupnost za putnička vozila i uslove punjenja konkretne lokacije.
Za autobus koji se svakodnevno vraća u istu bazu to može biti dobro organizovan sistem. Privatnom vozaču koji često putuje različitim pravcima malobrojne punionice predstavljaju osjetno ograničenje.
Dva rezervoara i jedan motor
Automobil s benzinskim i plinskim pogonom u pravilu ima jedan motor, ali dva odvojena sistema za gorivo. Benzin se nalazi u svom rezervoaru, a LPG ili CNG u zasebnom spremniku. Takva izvedba naziva se bivalentni ili bi-fuel pogon: isti motor može koristiti jedno ili drugo gorivo.
Kod mnogih LPG sistema motor se pokreće na benzin. Kada se ispune potrebni uslovi, poput odgovarajuće temperature, elektronika automatski prebacuje rad na plin. Vozač obično može i sam odabrati gorivo, dok se nakon pražnjenja LPG rezervoara sistem vraća na benzin. Takav način rada opisan je, primjerice, u uputstvima za Dacijine fabričke LPG modele.
Zbog toga automobil koji se gotovo stalno vozi na plin ipak može trošiti benzin. Na kratkim gradskim relacijama, uz česta hladna pokretanja, tu potrošnju treba uračunati u konačan trošak vožnje.
Mogu li se benzin i plin trošiti istovremeno?
Mogu, zavisno od konstrukcije motora i ugrađene instalacije. Pojedini plinski sistemi za benzinske motore s direktnim ubrizgavanjem povremeno ubrizgavaju manje količine benzina i tokom rada na plin. Landi Renzo takvo rješenje koristi radi zaštite i održavanja benzinskih brizgaljki.
Oznaka da vozilo trenutno radi na plin zato ne mora značiti da je potrošnja benzina prestala. Prije ugradnje treba tražiti podatke za tačnu oznaku motora, uključujući očekivanu potrošnju oba goriva.
Vozila koja koriste isključivo plin
Postoje i vozila namijenjena radu samo na plinsko gorivo. Takve namjenske, odnosno monovalentne izvedbe postoje i za LPG i za prirodni plin. Kada se spremnici isprazne, nemaju mogućnost nastavka vožnje na benzin.
Izraz „fabrički plin“ zato nije dovoljan opis vozila. On ne govori automatski ima li automobil i benzinski pogon, koliki je njegov rezervoar niti kakav domet omogućava. Sve to treba provjeriti za konkretan model.
Razlika je posebno važna u BiH. Bivalentni automobil ostavlja vozaču mogućnost da nastavi put na benzin. Vozilo koje koristi isključivo CNG potpuno zavisi od odgovarajuće punionice.
Plin se može kombinovati i s električnim pogonom
Kombinacija više nije ograničena na benzin i plin. Dacia je za Duster i Bigster predstavila pogon hybrid-G 150 4×4, koji objedinjuje benzin, LPG i električni pogon. Ova izvedba navedena je i u ponudi za tržište BiH.
Motor s unutrašnjim sagorijevanjem koristi benzin ili LPG, dok zaseban elektromotor pokreće zadnje točkove. Sistem upravlja njihovim radom prema uslovima vožnje i odabranom režimu. To ne znači da automobil stalno troši tri izvora energije istovremeno.
Pri poređenju ponude treba razlikovati blagi hibrid, kod kojeg električni sistem prvenstveno pomaže motoru, od sistema koji može i samostalno pokretati vozilo elektromotorom. Sama riječ „hibrid“ ne otkriva sve mogućnosti pogona.
Podzemne garaže: ograničenje koje se lako previdi
Jedan od neugodnijih detalja vlasništva nad automobilom na plin može biti znak zabrane na ulazu u garažu. Pojedini objekti ograničavaju ulazak LPG vozilima, pa prije parkiranja treba pročitati oznake i, kada nisu dovoljno jasne, provjeriti pravila kod upravitelja garaže. Praksa nije jednaka na svim lokacijama.
Razlog za poseban oprez kod LPG-a je njegovo ponašanje pri eventualnom curenju. Plin je teži od zraka i može se zadržavati pri podu, u kanalima i nižim dijelovima prostora. U zatvorenoj garaži odgovarajuća ventilacija zato ima važnu sigurnosnu ulogu.
CNG se ponaša drugačije: metan je lakši od zraka i teži podizanju. Međutim, ni to ne znači da je curenje u zatvorenom prostoru bezopasno niti da je vozilu automatski dozvoljen ulazak u svaku garažu.
Nije opravdano tvrditi da je svim vozilima na plin zabranjen ulaz u sve podzemne garaže. Pravila zavise od lokacije, tehničkih uslova i primjenjivih propisa. Također, prebacivanje motora na benzin ne uklanja plinski spremnik iz automobila, pa se time ne zaobilazi zabrana koja se odnosi na vozilo s LPG instalacijom.
Manje prostora i dodatne servisne obaveze
Spremnik za plin mora negdje stati. Zavisno od izvedbe, može zauzeti dio prtljažnika ili prostor namijenjen rezervnom točku. Dodatni rezervoari povećavaju i masu vozila, što može uticati na raspoloživu nosivost. Kod CNG-a potreba za visokotlačnim spremnicima posebno je važna pri rasporedu prostora.
Fabrička izvedba može biti bolje uklopljena u konstrukciju automobila, ali to treba provjeriti na konkretnom modelu. Kupcu koji redovno prevozi porodicu i prtljag korisnije je pogledati stvarni prtljažnik nego osloniti se na fotografije iz oglasa.
Plinska instalacija donosi i dodatne komponente koje treba održavati. Pri kupovini polovnog vozila treba pregledati dokumentaciju sistema i spremnika, servisnu historiju te provjeriti predviđene preglede i rokove prema proizvođaču i lokalnim zahtjevima. Za CNG, koji radi pod visokim pritiskom, stručan pregled spremnika i instalacije ima naročit značaj.
Ušteda se ne vidi samo na cijeni goriva
LPG po litru sadrži manje energije od benzina, pa je zapreminska potrošnja u pravilu veća. Povoljnija cijena goriva može nadoknaditi tu razliku, ali stvarna računica zavisi od motora, instalacije i uslova vožnje.
U obračun treba uključiti eventualnu ugradnju, održavanje plinskog sistema, potrošnju benzina i godišnju kilometražu. Kod CNG-a treba uračunati i eventualno skretanje s redovne rute radi punjenja.
Vozač koji godišnje prelazi malo kilometara može dugo čekati povrat uloženog novca. Onaj ko automobil koristi svakodnevno i ima punionicu usput nalazi se u povoljnijem položaju. Bez podataka o konkretnom vozilu nije ozbiljno obećavati isti procenat uštede svakom kupcu.
Šta ima najviše smisla na domaćim cestama?
LPG danas ima jasnu praktičnu prednost za širi krug privatnih vozača u BiH: dostupnije gorivo i znatno veću zastupljenost. CNG može odgovarati voznim parkovima s osiguranim punjenjem i vozačima čije se svakodnevne rute poklapaju s postojećim punionicama.
Centrotrans je prilikom otvaranja vlastite punionice u februaru 2025. naveo da raspolaže sa 60 CNG autobusa. To pokazuje gdje ovaj pogon može naći stabilnu primjenu — u organizovanom prijevozu s poznatim linijama i mjestom punjenja.
Za privatnog kupca odluka ipak počinje mnogo bliže kući: ima li odgovarajuću punionicu na svakodnevnoj ruti, smije li koristiti garažu u kojoj inače parkira i koliko zaista vozi tokom godine. Tek nakon tih odgovora niža cijena goriva dobija svoju punu vrijednost.
About Author
